Civilizacija Jiroft, također poznata kao civilizacija Halil Rud, civilizacija je brončanog doba koja je cvjetala u jugoistočnoj regiji današnjeg Irana od oko 3000. pr. Kr. do 2000. pr. Kr. Otkriće ove civilizacije početkom 2000-ih bacilo je novo svjetlo na drevnu povijest Bliskog istoka, ali i dalje je obavijeno velom misterija.

Otkrivanje Jirofta

Otkriće civilizacije Jiroft počelo je kada su iranske vlasti intervenirale u ilegalna iskapanja u blizini sela Jiroft kasnih 1990-ih. Vlasti su zaplijenile veliki broj artefakata, uključujući nekoliko ispisanih ploča, koje su privukle pozornost arheologa.

Godine 2001. tim iranskih arheologa pod vodstvom Yusefa Majidzadeha započeo je iskopavanja na nekoliko lokacija u dolini rijeke Halil u pokrajini Kerman, uključujući Daghianus i Konar Sandal. Tim je ubrzo otkrio složenu civilizaciju koja je razvila sustav pisma, metalurgiju i poljoprivredu te stvorila zamršena umjetnička djela, uključujući skulpture i ceremonijalne posude.

Misterij Jirofta

Unatoč značajnim otkrićima u Jiroftu, civilizacija ostaje zagonetna. Jezik civilizacije Jiroft još uvijek nije razumljiv, a ispisane ploče pronađene na tom mjestu tek treba u potpunosti dešifrirati. Svrha velikih arhitektonskih struktura pronađenih u Daghianusu i Konar Sandalu također je nejasna, a politička organizacija civilizacije i odnos s drugim drevnim bliskoistočnim civilizacijama još uvijek se istražuju.

Misterija koja okružuje civilizaciju Jiroft zaokupila je maštu znanstvenika i javnosti, a predložene su mnoge teorije koje objašnjavaju njezino podrijetlo i značaj. Neki znanstvenici sugeriraju da je civilizacija Jiroft bila dio većeg kulturnog kompleksa koji se protezao preko Bliskog istoka, dok drugi tvrde da je to bila neovisna civilizacija koja se razvila u izolaciji.

Važnost civilizacije Jiroft

Jiroft civilizacija značajna je iz nekoliko razloga. Prvo, to je jedna od najstarijih i najnaprednijih civilizacija za koje se zna da su postojale na Bliskom istoku. Sustav pisma civilizacije Jiroft, koji datira iz 3. tisućljeća pr. Kr., prethodio je razvoju klinastog pisma u Mezopotamiji nekoliko stoljeća. Ovo sugerira da je civilizacija Jiroft igrala ključnu ulogu u razvoju sustava pisma na Bliskom istoku. Pisanje se sastoji od niza simbola i slika ispisanih na pločama od nepečene gline. Ploče sadrže različite tekstove, uključujući administrativne zapise, vjerske tekstove i književna djela.

Drugo, otkriće civilizacije Jiroft izazvalo je naše razumijevanje drevne povijesti Bliskog istoka. Prije otkrića, povjesničari su vjerovali da su ovom regijom dominirali Sumerani u Mezopotamiji i Elamiti u zapadnom Iranu. Otkriće Jiroft civilizacije sugerira da su postojale i druge moćne i utjecajne države u regiji.

Treće, civilizacija Jiroft je značajna jer je bila visoko sofisticirana država sa složenim administrativnim sustavom. Vladari civilizacije vjerojatno su bili moćni i bogati, o čemu svjedoče velike palače i grobnice pronađene u Daghianusu i Konar Sandalu. Civilizacija je također bila visoko raslojena, s malom vladajućom elitom koja je kontrolirala veliku većinu bogatstva i resursa.

Konačno, značajno je i umjetničko nasljeđe civilizacije Jiroft. Civilizacija je proizvodila širok raspon metalnih predmeta, uključujući oružje, alate i nakit. Civilizacija je također bila poznata po svojim složenim umjetničkim djelima, uključujući skulpture, keramiku, tekstil i kaligrafiju. Posebno je vrijedna pažnje kaligrafija civilizacije Jiroft, s natpisima na pločama i drugim predmetima jedinstvenog stila koji tek treba u potpunosti razumjeti.

Daghianus i Konar Sandal

Daghianus i Konar Sandal dva su najvažnija arheološka nalazišta povezana s civilizacijom Jiroft.

Daghianus

Daghianus se nalazi u dolini rijeke Halil, oko 50 kilometara istočno od grada Jiroft. Nalazište se prostire na površini od otprilike 50 hektara i uključuje veliki središnji humak i nekoliko manjih humaka. Iskapanja u Daghianusu otkrila su kompleks zgrada koji uključuje veliku palaču, hram i nekoliko manjih građevina. Palača je jedna od najvećih i najimpresivnijih građevina na tom mjestu, duljine oko 80 metara i širine 60 metara. Podijeljen je na niz prostorija i dvorišta, a zidovi su mu ukrašeni zamršenim dizajnom i reljefima. Hram u Daghianusu također je važna građevina, sastoji se od velike pravokutne dvorane sa središnjim oltarom. U Daghianusu je također otkriveno nekoliko velikih grobnica, uključujući takozvanu "Kraljevsku grobnicu", koja je sadržavala obilje zlata, srebra i drugih dragocjenih predmeta.

Konar sandal

Konar Sandal, s druge strane, nalazi se oko 30 kilometara istočno od Jirofta, u blizini sela Shahdad. Nalazište se prostire na površini od oko 25 hektara i uključuje veliki središnji humak i nekoliko manjih humaka. Iskapanja u Konar Sandalu otkrila su kompleks zgrada koji uključuje veliku palaču, hram i nekoliko manjih građevina. Palača u Konar Sandalu nalazi se na središnjem humku i mjeri oko 65 metara dužine i 45 metara širine. Podijeljen je na niz prostorija i dvorišta, a zidovi su mu ukrašeni zamršenim dizajnom i reljefima. Hram u Konar Sandalu također je važna građevina, sastoji se od velike pravokutne dvorane sa središnjim oltarom. Nekoliko velikih grobnica također je otkriveno u Konar Sandalu, uključujući takozvanu "Kneževsku grobnicu", koja je sadržavala obilje zlata, srebra i drugih dragocjenih predmeta.

Sudjelujte u našim obilascima s vodičem do Jirofta, koji će vam omogućiti ugodan posjet uz dublje razumijevanje povijesti i arhitekture ove civilizacije. 

Zadnja riječ

Otkriće Jiroft civilizacije u ranim 2000-ima bio je značajan razvoj u našem razumijevanju drevne povijesti Bliskog istoka. Napredni sustav pisma ove civilizacije, sofisticirani administrativni sustav, bogato kulturno nasljeđe i zagonetna priroda doveli su u pitanje naše prethodne pretpostavke o povijesti regije. Nasljeđe civilizacije Jiroft pruža nove puteve za istraživanje i daljnje istraživanje povijesti drevnog Bliskog istoka i razvoja ranih civilizacija.

Recite nam svoje ideje i komentare o Jiroft Civilization u polju za komentare ispod, bit će nam drago čuti vaše mišljenje!