Persepolis je jedno od najvećih svjetskih arheoloških nalazišta poznato kao dragulj Ahemenidski ansambli u oblasti arhitekture, građevinske tehnologije, urbanizma i umetnosti.

Putovanja na mitska mjesta su uvijek uzbudljiva, a još više ako volite istoriju, Persepolis je spomenik koji vas zaista uzbuđuje. Biće teško naći ovakvo mjesto gdje možete svjedočiti ostacima istaknute drevne civilizacije.

Ovdje u ovom članku ćemo vam reći sve bitne informacije koje trebate znati o posjeti Persepolisu, važnom spomeniku koji biste trebali uključiti u bilo koji obilazak Irana.

Vi čitate ove teme redom:

• Vrijedi li posjetiti Persepolis?
• Radno vrijeme Persepolisa
• Kako doći do Persepolisa?
• Koliko mi je vremena potrebno da posjetim Persepolis?
• Kada je najbolje vrijeme za posjetiti Persepolis?
• Šta treba da znam za posetu Persepolisu?
• Koliko koštaju ulaznice u Persepolis?
• Kratka istorija Perzepolisa
• Zašto je sagrađen Persepolis?
• Šta znači Persepolis?
• Ko je uništio Persepolis?
• Persepolis, UNESCO-ov popis svjetske baštine
• Persepolis Architecture
  • Kapija svih naroda
  • Apadana, Dvorana za publiku Persepolisa
  • Tahar, Darijeva palata
  • Hadiš, Kserksova palata
  • Palata sa stotinu stubova

Persepolis je najpoznatija znamenitost u blizini jednog od najposjećenijih gradova u Iranu, shiraz. Posjetiti Persepolis se definitivno isplati i nije ni čudo što veliki broj ljudi to čini svakodnevno kao jedinstveno životno iskustvo!

Sadašnji Persepolis je ostatak poznatog Carstvo, Ahemenidi. Prilikom posjete ovom velikom dragulju, bit će neizbježno da vaša mašta cijelo vrijeme bude zauzeta otkrivanjem koliko je ovo carstvo impresivno moralo biti.

Uočit ćete veličanstvenost Perzepolisa čim se nađete suočeni sa njegovim impozantnim zidovima, penjući se elegantnim simetričnim ulaznim stepenicama, prođete pored gigantskih stubova i pogledate šare na zidovima. Preko njih su vladari iz cijelog svijeta ulazili u palatu da odaju počast Kralju kraljeva.

Kada stanete ispred Persepolisa i pomislite da je sagrađen 521. godine prije nove ere, počnete razmišljati da je čudo da su nakon toliko stoljeća visoki stubovi ostali uspravni. Pobjeđujući u izazovu gravitacije, zemljotresa i protoka vremena, ti stubovi imaju ne manje od 20 metara.

Persepolis je otvoren od 8:00 do 5:30 svaki dan osim 6 definisanih praznici.

4^th juna je smrt iranskog islamskog vođe, mučeništvo Ašure, Tasue, mučeništvo imama Alija, mučeništvo Imama Džafara i mučeništvo proroka Muhameda.

Persepolis se nalazi oko 70 km od Širaza. Potrebno je sat vremena više ili manje da se stigne. Najbolja opcija za posjetu Persepolisu je privatnim automobilom ili zajedničkim obilascima.

Posjeta Persepolisu s vodičem koji objašnjava svu historiju i dijelove grada čini vašu posjetu živom, pa pođite s nekim da vam objasni šta je više od ruševina.

Najbolja opcija da dođete do Persepolisa je privatnim automobilom ili zajedničkim obilascima koji koštaju 30 € (dva osobe) za povratno putovanje.

Predlaže se kombinovanje posete Persepolisu sa Naqsh-e Rustam i Pasargadae. Posjeta Persepolisu zajedno sa Naqsh-e Rustamom i Pasargadae košta 60 € (dva osobe).

Persepolis se nalazi na putu za Yazd i Isfahan. Ako ste uključeni sopstveno vozilo, to je dobra prilika da obiđete ovaj spomenik usput.

Kontaktiraj nas postaviti pitanja o Persepolisu ili rezervirati a turistički vodić.

Da biste vidjeli Persepolis, potrebno vam je pola dana. Ako želite da dodate Nekropolu (Naghsh-e Rustam), dovoljno je još pola dana. Pasargade su udaljene oko sat vremena od Persepolisa. U slučaju da ga želite dodati, potreban vam je cijeli dan.

Persepolis možete posjetiti tokom cijele godine, ali svako godišnje doba ima svoje uslove. U nastavku detaljno objašnjavam:

• Proljeće, od marta do kraja maja, je glavna sezona sa najboljim temperaturama, ali prepuna puno posjetitelja.
• Od jula do avgusta su vrući mjeseci ljeta. Stoga se predlaže zaštititi od sunca odabirom ranih ili kasnijih sati posjete.
• Septembar do početka novembra je takođe savršeno godišnje doba zahvaljujući blagom jesenjem vremenu.
• Od novembra do početka marta vreme je hladno, tako da će posete u podne biti lepe.

Najbolje vrijeme za posjetu Persepolisu prema dnevnom vremenu:

• Jutro je najbolje vreme za fotografisanje.
• Podne je najbolje vrijeme s obzirom na manji broj turista.
• A popodne kada je sunce na drugoj strani je pravo vreme za fotografisanje zalaska sunca na spomeniku.

1. Imajte dovoljno vode sa sobom posebno ako ćete biti tamo u toplim mjesecima.
2. Imajte na umu da nije dozvoljen ulazak sa rancem ili torbom. Ako ga imate, od vas će se tražiti da odete na blagajni.
3. Koristite kremu za sunčanje, uzmite šešir ili kišobran i sunčane naočale.
4. Unaprijed pročitajte o povijesti drevne Perzije. To će obogatiti vašu posjetu i možete razgovarati sa svojim vodičem ne samo slušajući informacije.
5. Ne zaboravite ponijeti kameru sa sobom.
6. Ako ste solo žena, pročitajte ovaj članak o tome solo putnica u Iranu.

Ulaz u Persepolis košta 500,000 IRR.

Ako želite posjetiti i muzej Persepolis, to će vas koštati još 200,000 IRR.

Na osnovu nalaza timova za iskopavanje, najraniji ostaci Perzepolisa datiraju iz 515. godine prije Krista (prije skoro 2500 godina); kada je Kir Veliki odabrao svoju lokaciju u podnožju Kuh-e Rahmat (planine milosti). Međutim, Terans je sagradio Darije I, a neki vjeruju da je bilo potrebno 120 godina da se ova gradnja završi.

Da bismo razumeli Perzepolis, on se mora staviti u njegov istorijski okvir. Njegov osnivač, koji je planirao izgradnju grada koji predstavlja carstvo Ahemenida, bio je Darije I Veliki, Kralj kraljeva. Njegov sin Kserks I i njegov unuk Artakserks II nastavio je gradnju u Persepolisu dodavanjem više palata kroz zlatno doba Perzijskog carstva.

Dio velikog programa monumentalnih konstrukcija fokusiran je na isticanje jedinstva i raznolikosti Ahemenidskog Perzijskog carstva, legitimnost kraljevske moći i pokazivanje veličine njihovog kraljevstva. Mnogi bareljefi izvajani na stepenicama i kapijama palate predstavljaju raznolikost gradova koji su činili carstvo. Višestruki kraljevski natpisi u klinopisu Perzepolisa napisani su na staroperzijskom, babilonskom ili elamitskom. Oni su zabilježeni na više mjesta na lokalitetu, namijenjenih za iste svrhe i preciziraju koji su kraljevi naredili podizanje objekata.

Brojne arheološke ekspedicije omogućile su nam da bolje razumijemo strukture, njihov izvorni izgled i funkcije koje su ispunjavale.

Herzfeld je vjerovao da je Persepolis napravljen za posebne ceremonije, najvažnije Novruz ili perzijsku novu godinu koja se još uvijek slavi. Ali da biste shvatili zašto je ovaj grad izgrađen, morate se vratiti mnogo ranije u prošlost.

Kada je umro ahemenidski kralj Kir II, njegov najstariji sin Cambyses II naslijedio ga. Bio je na osvajanju Egipta, kada je njegov mlađi brat Bardija, guverner jedne od perzijskih provincija koje su sada na teritoriji Avganistana, ustao protiv njega. Kambiz je ubio svog brata, a sebe je ubio inficirana rana na nozi.

Sedam ahemenidskih plemića raspravljalo je o sudbini carstva birajući novog kralja. Među njima je bio i Darije I, ujedinjen porodičnim vezama sa dinastijom Ahemenida (Kir je bio njegov veliki ujak). Okupili su se ispred palate, uzjahali na svoje konje pri izlasku sunca, a čovek čiji je konj prvi rignuo u znak prepoznavanja izlazećeg sunca postao bi kralj. Darijev konj je bio prvi i to je bio znak da ga Ahura Mazda, bog zoroastrizma, tvorac svijeta, želi označiti za budućeg kralja Perzije.

U vrijeme Kambizove smrti, Ahemenidsko carstvo bilo je jače nego ikad, dosežući od Kirenaike do Hindu Kuša, i od Sir Darje do Perzijskog zaljeva. Da bi svoju moć preneo na sve narode na ogromnoj teritoriji, Dariju je bila potrebna impresivna prestonica. Tako je Parsa – grad Perzijanaca – sagrađen da prenese moć Ahemenidskog carstva na njegove podanike koji su tamošnjem kralju davali darove. Mnogi bareljefi izvajani na stepenicama i kapijama palate predstavljaju raznolikost gradova koji su činili carstvo.

Grad je, osim što je bio politički i administrativni centar, bio mjesto gdje su satrapi (predstavnici provincija carstva) dolazili da odaju počast u ceremonijama perzijske Nove godine, Nowruz. Velika Apadana iz Persepolisa mogla je da primi do 10,000 gostiju.

Persepolis što znači perzijski grad je latinizirana verzija staroperzijskog imena “Parsa”.

Ovo ime – Parsa – poznato je jer se pojavilo na glinenim pločama koje su tamo pronađene i doslovno znači „grad Perzijanaca“.

Persepolis je također poznat kao Thakht-e Jamshid (prijesto Jamšida). Džamšid je bio prvi, vjerovatno mitski, vladar Irana.

Artakserks III, bio je poslednji ahemenidski kralj, tada je stigao Makedonac sa žeđom za osvetom, Aleksandar. Plamen Aleksandrove osvete i zavisti 330. godine prije Krista uništio je Persepolis.

Postoje neke teorije koje objašnjavaju zašto je donio takvu odluku; ili je to bila njegova lična osveta jer je u drugom ratu Kserks naredio da spali Atinu. Druga teorija kaže da je Aleksandar nakon što je osvojio Persepolis napravio veliku zabavu i kako je bio potpuno pijan, nije se ustručavao da baci vatru na sve strane.

Nije bitno šta je motivisalo Aleksandra da ga zapali, ali tu su se završili dani slave ovog impozantnog grada. Persepolis je bio zakopan u zaboravu vremena sve do 1931. godine, kada su arheološke misije počele s otkopavanjem ruševina drevnog carstva.

Njegova posljednja slava bila je 1971. godine kada je drugi car, šah Pahlavi, obilježio 2,500 godina od osnivanja perzijskog carstva. Ceremoniji su prisustvovali predstavnici plemstva, vladara i političkih lidera iz gotovo cijelog svijeta.

Bez obzira na one koji su vladali Iranom, u Perzepolisu postoji nešto što je ostalo do danas, Perzijska nova godina. Iranci nastavljaju da odlaze u Persepolis da bi proslavili Novruz kao u doba ahemenidskih kraljeva.

UNESCO klasifikovao je arheološki kompleks Persepolisa kao mesto svetske baštine od 1979. godine po tri kriterijuma:

Kriterijum (i): Terasa Persepolisa je grandiozna arhitektonska kreacija.

Kriterij (iii): Ovaj ansambl je klasifikovan među najveća svjetska arheološka nalazišta bez ekvivalenta i jedinstvenog kvaliteta kao najstarija civilizacija.

Kriterijum (vi): Terasa Persepolisa i dalje je slika same Ahemenidske monarhije.

Postoji razlika u izgradnji Perzepolisa u odnosu na savremene rimske i grčke gradove. Persepolis su izgradili plaćeni radnici iz satrapije Perzijskog carstva za razliku od rimskih i grčkih gradova koje su gradili robovi.

Posjetite UNESCO priznati spomenik Persepolis, kao i druge spomenike svjetske baštine u Iranu tako što ćete učestvovati Tura svjetske baštine Irana. Naši profesionalni turistički vodiči prate vas u vašoj avanturi drevne Perzije.

• Kapija svih nacija

Kapija svih naroda jer ulaz ne može biti više scenografski. Zamislite samo kakav je uticaj imao na posetioce u danima slave Persepolisa. Sastojao se od velike dvorane i ulaza na Zapadnom zidu. Postojala su još dvoja vrata, jedna na jugu koja su otvarala u dvorište Apadana, a druga su se otvarala na dugu stazu prema istoku.

Kako bi odrazili moć carstva, gigantske figure visoke više od pet metara primile su posjetitelja Persepolisa. Par lamassus, bikovi sa glavama bradatih muškaraca, stoje uz zapadni prag. Lamassus je krilati nebeski genije drevne Mesopotamije. Njegova misija je bila da otjera zle duhove i demone koji su htjeli ući u grad.

Ime Kserksa I uklesano je na tri jezika: elamskom, perzijskom i vavilonskom sa obaveštenjem da je sagrađeno po njegovom redu. Jedna od fraza kaže:

„Ja sam Kserks, veliki kralj, kralj nad kraljevima, kralj naroda sa brojnim poreklom, kralj ove velike zemlje, sin kralja Darija, Ahemenida.”

• Apadana, Darijeva dvorana za publiku

Apadana bila je najveća građevina na terasi u Persepolisu, a iskopao ju je njemački arheolog Ernst Herzfeld. To je najvjerovatnije bila glavna dvorana kraljeva gdje su primali danak od svih naroda i davali poklone zauzvrat.

Sedamdeset i dva stupa visoka 20 metara okrunjena gigantskim kapitelima u obliku bikova ili lavova drže krov Apadane.

Ovdje ćete pronaći najljepši i najbolje očuvani dio Persepolisa. Jedna od stvari koje morate posjetiti su stepenice do Apadane. Sjeverno i istočno monumentalno stepenište omogućavalo je pristup dvorani. Oni su ukrašeni reljefima, koji prikazuju delegate 23 podanička naroda Perzijskog carstva koji odaju počast Dariju I. Ljepota ovih reljefa je u tome što su poput fotografije na kamenu. Zahvaljujući ovim reljefima znamo o odijevanju i frizuri Međana, Elamata, Libijaca, rođenih, Etiopljana, Arijaca, Jermena, Asiraca i tako dalje do 23 naroda.

• Tahar, Darijeva palata

Prekrižiti stoji iza Apadane bila je palata Darija Velikog. Građena je od najkvalitetnijeg sivog kamena. Iako su se zidovi od blata potpuno raspali, ogromni kameni blokovi okvira vrata i prozora su preživjeli.

Kao i mnogi drugi dijelovi Persepolisa, Tachar ima reljefe dostojanstvenika koji nose harač. Ovdje možete vidjeti jedan poseban bareljef, lav koji ujeda bika, prijelaz iz zime u proljeće ili simbol Nowruz.

Na glavnim vratima nalazi se i bareljef koji prikazuje Darija I. krunisanog i ukrašenog nakitom.

• Hadiš, Kserksova palata

Darijev sin nije želeo da bude manji, pa je sagradio palatu veću od očeve, tzv. hadis po imenu njegove žene. Privatna Kserksova palata nalazi se na najvišem delu Persepolisa.

Vatra je vjerovatno izbila sa ovog mjesta zbog mržnje koju su Atinjani gajili prema Kserksu. Žuta boja stijena ukazuje da je voda u njima nestala.

O ovoj palati nema mnogo podataka i ostala je kao misteriozno mjesto. Jedino je ovdje ostalo olakšanje u kojem se Kserks pojavljuje u povorci.

• Palata sa stotinu stubova

Druga palata Persepolis je veličanstveni spomenik na istoku dvorišta Apadana koji se zove Prestolna dvorana, Dvorana časti carske vojske ili Palata sa stotinu stubova. Njena vrata su ukrašena reljefima scena s prijestolja i scena koje prikazuju kralja u borbi s čudovištima.

Prema dokazima koje je pronašao Herzfeld, izgradnju ove veoma važne dvorane započeo je Kserks I, ali je završio Artakserks I.