Persepolis je jedno od najvećih svjetskih arheoloških nalazišta dobro poznato kao dragulj Ahemenidski ansambli u području arhitekture, građevinske tehnologije, urbanizma i umjetnosti.

Putovanje mitskim mjestima uvijek je uzbudljivo, a još više ako volite povijest, Perzepolis je spomenik koji vas čini istinski uzbuđenim. Bit će teško pronaći mjesto poput ovoga gdje možete svjedočiti ostacima istaknute drevne civilizacije.

Ovdje u ovom članku ćemo vam reći sve bitne informacije koje trebate znati o posjeti Persepolisu, važnom spomeniku koji biste trebali uključiti u bilo koji obilazak Irana.

Čitate ove teme redom:

• Vrijedi li posjetiti Persepolis?
• Radno vrijeme Persepolisa
• Kako doći do Persepolisa?
• Koliko mi vremena treba da posjetim Persepolis?
• Kada je najbolje vrijeme za posjetiti Persepolis?
• Što trebam znati za posjet Persepolisu?
• Koliko koštaju ulaznice za Persepolis?
• Kratka povijest Perzepolisa
• Zašto je izgrađen Persepolis?
• Što je značenje Persepolisa?
• Tko je uništio Persepolis?
• Perzepolis, UNESCO-ov popis svjetske baštine
• Arhitektura Perzepolisa
  • Vrata svih naroda
  • Apadana, dvorana za publiku Perzepolisa
  • Tachar, Darijeva palača
  • Hadiš, Kserksova palača
  • Palača od stotinu stupova

Persepolis je najpoznatija znamenitost u blizini jednog od najposjećenijih gradova u Iranu, Shiraz. Posjetiti Persepolis se svakako isplati i nije ni čudo što veliki broj ljudi to čini svakodnevno kao jedinstveno životno iskustvo!

Sadašnji Persepolis je ostatak dobro poznatog Carstvo, Ahemenidsko. Kada posjećujete ovaj veliki dragulj, bit će neizbježno da vaša mašta cijelo vrijeme bude zauzeta smišljanjem koliko je impresivno ovo carstvo moralo biti.

Shvatit ćete veličanstvenost Perzepolisa čim se nađete pred njegovim impozantnim zidinama, popnete se elegantnim simetričnim ulaznim stepenicama, prođete kraj ogromnih stupova i pogledate šare na zidovima. Kroz njih su vladari iz cijelog svijeta ulazili u palaču da odaju počast Kralju kraljeva.

Kad stojite ispred Perzepolisa i pomislite da je izgrađen 521. godine prije Krista, počnete razmišljati kako je pravo čudo da su visoki stupovi nakon toliko stoljeća ostali uspravni. Pobjeđujući u izazovu gravitacije, potresa i protoka vremena, ti stupovi imaju čak 20 metara.

Persepolis je otvoren od 8:00 do 5:30 svaki dan osim 6 definiranih praznici.

4^th lipnja je smrt iranskog islamskog vođe, Ashura, Tasua, mučeništvo imama Alija, mučeništvo imama Jafara i mučeništvo proroka Muhameda.

Persepolis se nalazi oko 70 km od Shiraza. Potrebno je oko sat vremena da se stigne. Najbolja opcija za posjet Persepolisu je osobnim automobilom ili zajedničkim obilascima.

Posjet Perzepolisu s vodičem koji vam objašnjava svu povijest i dijelove grada čini vaš posjet živim, stoga pođite s nekim da vam objasni što je više od ruševina.

Najbolja opcija da dođete do Persepolisa je privatnim automobilom ili zajedničkim izletima koji koštaju 30 € (dvije osobe) za povratno putovanje.

Predlaže se kombinirati posjet Persepolisu s Naqsh-e Rustam i Pasargad. Posjet Persepolisu zajedno s Naqsh-e Rustamom i Pasargadae košta 60 € (dva putnika).

Persepolis se nalazi na putu za Yazd i Isfahan. Ako ste na vlastito vozilo, dobra je prilika da usput posjetite ovaj spomenik.

Kontaktirajte nas postaviti pitanja o Perzepolisu ili knjizi a turistički vodič.

Da biste vidjeli Persepolis, potrebno vam je pola dana. Ako želite dodati Nekropolu (Naghsh-e Rustam), i dalje je dovoljno pola dana. Pasargada je oko sat vremena udaljena od Persepolisa. U slučaju da ga želite dodati, tada je potreban cijeli dan.

Persepolis možete posjetiti tijekom cijele godine, ali svako godišnje doba ima svoje uvjete. U nastavku detaljno objašnjavam:

• Proljeće, od ožujka do kasnog svibnja, glavna je sezona s najboljim temperaturama, ali prepuno posjetitelja.
• Od srpnja do kolovoza vrući su mjeseci ljeta. Stoga se preporučuje zaštita od sunca odabirom ranih ili kasnijih sati posjeta.
• Od rujna do početka studenog također je savršena sezona zahvaljujući blagoj jeseni.
• Od studenog do početka ožujka vrijeme je hladno pa će popodnevni posjeti biti lijepi.

Najbolje vrijeme za posjet Persepolisu na temelju dana:

• Jutro je najbolje vrijeme za slikanje sebe.
• Podne je najbolje vrijeme s obzirom na manji broj turista.
• A poslijepodne kada je sunce s druge strane dobro je vrijeme za fotografiranje zalaska spomenika.

1. Imajte sa sobom dovoljno vode, posebno ako ćete biti tamo u toplim mjesecima.
2. Imajte na umu da nije dopušten ulazak s ruksakom ili torbom. Ako ga imate, od vas će se tražiti da ga ostavite na blagajni.
3. Koristite kremu za sunčanje, ponesite šešir ili kišobran i sunčane naočale.
4. Prethodno pročitajte o povijesti drevne Perzije. To će obogatiti vaš posjet i možete razgovarati sa svojim vodičem, a ne samo slušati informacije.
5. Ne zaboravite ponijeti fotoaparat sa sobom.
6. Ako ste solo žena, pročitajte ovaj članak o tome solo putnica u Iran.

Ulaz u Persepolis košta 500,000 IRR.

Ako želite posjetiti i muzej Persepolis, to će vas koštati dodatnih 200,000 IRR.

Na temelju nalaza timova iskapanja, najraniji ostaci Perzepolisa datiraju iz 515. pr. Kr. (prije gotovo 2500 godina); kada je Kir Veliki odabrao njegovu lokaciju u podnožju Kuh-e Rahmat (Planina milosrđa). Međutim, Terrance je izgradio Darius I. i neki vjeruju da je trebalo 120 godina da se ova gradnja završi.

Da bismo razumjeli Perzepolis, moramo ga staviti u njegov povijesni okvir. Njegov osnivač, onaj koji je planirao izgradnju grada koji predstavlja carstvo Ahemenida, bio je Darije I Veliki, Kralj kraljeva. Njegov sin Kserks I i njegov unuk Artakserks II nastavio gradnju u Perzepolisu dodajući više palača tijekom zlatnog doba Perzijskog Carstva.

Dio opsežnog programa monumentalnih građevina usmjerenih na naglašavanje jedinstva i raznolikosti Ahemenidskog Perzijskog Carstva, legitimnosti kraljevske moći i prikazivanja veličine njihova kraljevstva. Mnogi reljefi isklesani na stepenicama i vratima palače predstavljaju raznolikost gradova koji su činili carstvo. Višestruki kraljevski natpisi u Perzepolisu klinastim pismom napisani su na staroperzijskom, babilonskom ili elamitskom jeziku. Zabilježeni su na više mjesta na lokalitetu, namijenjeni su istoj namjeni i navode koji su kraljevi naredili podizanje građevina.

Brojne arheološke ekspedicije omogućile su nam da bolje razumijemo strukture, njihov izvorni izgled i funkcije koje su ispunjavale.

Herzfeld je vjerovao da je Perzepolis stvoren za posebne ceremonije, od kojih je najvažniji Nowruz ili perzijska nova godina koja se još uvijek slavi. Ali da biste razumjeli zašto je ovaj grad izgrađen, morate se vratiti mnogo ranije u prošlost.

Kad je umro ahemenidski kralj Kir II., njegov najstariji sin Kambiji II naslijedio ga. Bio je u osvajanju Egipta, kada se protiv njega digao njegov mlađi brat Bardija, guverner jedne od perzijskih provincija koje se danas nalaze na području Afganistana. Kambiz je ubio svog brata, a sam je poginuo od inficirane rane na nozi.

Sedam ahemenidskih plemića raspravljalo je o sudbini carstva izborom novog kralja. Među njima je bio i Darije I., ujedinjen obiteljskim vezama s dinastijom Ahemenida (Kir mu je bio praujak). Okupili su se ispred palače, uzjahali svoje konje u zoru, a čovjek čiji je konj prvi zanjištao u znak prepoznavanja izlazećeg sunca postat će kralj. Darijev konj bio je prvi i to je bio znak da ga Ahura Mazda, bog zoroastrizma, stvoritelj svijeta, želi označiti za budućeg kralja Perzije.

U vrijeme Kambizove smrti, Ahemenidsko Carstvo bilo je jače nego ikad, prostirući se od Cirenaike do Hindu Kuša i od Sir Darje do Perzijskog zaljeva. Kako bi prenio svoju moć na sve nacije na golemom teritoriju, Dariju je trebao impresivan glavni grad. Tako je izgrađena Parsa – grad Perzijanaca – da prenese moć Ahemenidskog carstva njegovim podređenim narodima koji su ondje darivali darove kralju. Mnogi reljefi isklesani na stepenicama i vratima palače predstavljaju raznolikost gradova koji su činili carstvo.

Grad je, osim što je bio političko i administrativno središte, bio i mjesto gdje su satrapi (predstavnici provincija carstva) dolazili isporučiti svoje počasti u ceremonijama perzijske Nove godine, Nowruz. Velika Apadana iz Persepolisa mogla je primiti do 10,000 gostiju.

Persepolis što znači perzijski grad je latinizirana verzija staroperzijskog imena "Parsa".

Ovo ime – Parsa – poznato je jer se pojavilo na tamo pronađenim glinenim pločicama i doslovno znači “grad Perzijanaca”.

Persepolis je također poznat kao Thakht-e Jamshid (prijestolje Jamshida). Jamshid je bio prvi, vjerojatno mitski, vladar Irana.

Artakserkso III, bio je posljednji ahemenidski kralj, a zatim je stigao Makedonac sa žeđi za osvetom, Aleksandar. Plamen Aleksandrove osvete i zavisti 330. godine prije Krista uništio je Perzepolis.

Postoje neke teorije koje objašnjavaju zašto je donio takvu odluku; ili je to bila njegova osobna osveta jer je u drugom ratu Xerxes naredio da se spali Atena. Druga teorija kaže da je Aleksandar nakon što je osvojio Persepolis napravio veliku zabavu, a kako je bio potpuno pijan, nije se libio posvuda bacati vatru.

Nije važno što je motiviralo Aleksandra da ga zapali, ali ovdje su završili dani slave ovog impozantnog grada. Perzepolis je bio pokopan u zaboravu vremena sve do 1931. godine, kada su arheološke misije počele otkopavati ruševine drevnog carstva.

Svoju posljednju slavu doživio je 1971. kada je još jedan car, šah Pahlavi, obilježio 2,500 godina utemeljenja perzijskog carstva. Svečanosti su nazočili predstavnici plemstva, vladari i politički lideri iz gotovo cijelog svijeta.

Bez obzira na one koji su vladali Iranom, postoji nešto u Persepolisu što je ostalo do danas, Perzijska Nova godina. Iranci nastavljaju ići u Persepolis slaviti Nowruz kao u vrijeme ahemenidskih kraljeva.

UNESCO klasificirao je arheološki kompleks Perzepolisa kao mjesto svjetske baštine od 1979. prema tri kriterija:

Kriterij (i): Terasa Perzepolisa je grandiozna arhitektonska kreacija.

Kriterij (iii): Ova je cjelina klasificirana među najveća svjetska arheološka nalazišta bez ekvivalenta i jedinstvene kvalitete najstarijoj civilizaciji.

Kriterij (vi): terasa Perzepolisa i dalje je slika same Ahemenidske monarhije.

Postoji razlika u izgradnji Perzepolisa u usporedbi sa suvremenim rimskim i grčkim gradovima. Perzepolis su sagradili radnici za plaću iz satrapije Perzijskog Carstva za razliku od rimskih i grčkih gradova koje su gradili robovi.

Posjetite UNESCO-ov priznati spomenik Persepolis kao i druge spomenike svjetske baštine u Iranu sudjelujući u Obilazak svjetske baštine Irana. Naši profesionalni turistički vodiči prate vas u vašoj avanturi drevne Perzije.

• Vrata svih naroda

Vrata svih naroda kako ulaz ne može biti scenografskiji. Zamislite samo kakav je utjecaj imao na posjetitelje u danima slave Perzepolisa. Sastojala se od velike dvorane i ulaza na Zapadni zid. Postojala su još dvoja vrata, jedna na jugu koja su vodila u dvorište Apadane, a druga su se otvarala na dugi put prema istoku.

Kao odraz moći carstva, divovske figure više od pet metara primale su posjetitelje Perzepolisa. Par lamassus, bikovi s glavama bradatih muškaraca, stoje uz zapadni prag. Lamassus je krilati nebeski genij drevne Mezopotamije. Njegova je misija bila zastrašiti zle duhove i demone koji su htjeli ući u grad.

Ime Kserksa I. isklesano je na tri jezika: elamskom, perzijskom i babilonskom, obavještavajući da je izgrađena po njegovom nalogu. Jedna od fraza kaže:

"Ja sam Kserkso, veliki kralj, kralj kraljeva, kralj naroda brojnog podrijetla, kralj ove velike zemlje, sin kralja Darija, Ahemenida."

• Apadana, Darijeva dvorana za audijencije

Apadana bila je najveća građevina na terasi u Perzepolisu, a iskopao ju je njemački arheolog Ernst Herzfeld. To je najvjerojatnije bila glavna dvorana kraljeva gdje su primali danak od svih naroda i zauzvrat davali darove.

Sedamdeset i dva stupa visoka 20 metara okrunjena gigantskim kapitelima u obliku bikova ili lavova drže krov Apadane.

Ovdje ćete pronaći najljepši i najočuvaniji dio Perzepolisa. Jedno od mjesta koje morate vidjeti su stepenice do Apadane. Sjeverna i istočna monumentalna stubišta omogućavala su pristup dvorani. Oni su ukrašeni reljefima koji prikazuju izaslanike 23 podređene nacije Perzijskog Carstva kako odaju počast Dariju I. Ljepota ovih reljefa je u tome što su poput fotografije na kamenu. Zahvaljujući ovim reljefima znamo za odijevanje i frizure Medijaca, Elamićana, Libijaca, rođenih, Etiopljana, Arijaca, Armenaca, Asiraca i tako dalje do 23 naroda.

• Tachar, Darijeva palača

Prekrižiti stoji iza Apadane bila je palača Darija Velikog. Građena je od najkvalitetnijeg sivog kamena. Iako su se njegovi zidovi od blata potpuno raspali, golemi kameni blokovi okvira vrata i prozora su preživjeli.

Kao i mnogi drugi dijelovi Perzepolisa, Tachar ima reljefe dostojanstvenika koji primaju danak. Ovdje možete vidjeti jedan poseban bareljef, lav koji grize bika, prijelaz iz zime u proljeće ili simbol Nowruz.

Tu je i reljef na glavnim vratima koji prikazuje Darija I. okrunjenog i ukrašenog nakitom.

• Hadiš, Kserksova palača

Darijev sin nije htio biti manji, pa je izgradio palaču veću od očeve, tzv. Hadiš po imenu njegove supruge. Kserksova privatna palača nalazi se na najvišem dijelu Perzepolisa.

Vatra je vjerojatno nastala s ovog mjesta zbog mržnje koju su Atenjani gajili prema Kserksu. Žuta boja stijena ukazuje da je voda u njima nestala.

Nema puno podataka o ovoj palači i ostala je kao misteriozno mjesto. Jedini reljef koji je ovdje ostao je onaj na kojem se Kserkso pojavljuje u povorci.

• Palača sa stotinu stupova

Druga Perzepolisova palača je veličanstveni spomenik na istoku dvorišta Apadana koji se naziva Prijestolna dvorana, Dvorana časti carske vojske ili Palača sa stotinu stupova. Vrata su joj ukrašena reljefima prijestolja i scenama koje prikazuju kralja u borbi s čudovištima.

Prema dokazima koje je pronašao Herzfeld, izgradnju ove vrlo važne dvorane započeo je Xerxes I, ali dovršio Artaxerxes I.